Znanost odvija se između izvjesnosti (moraju se dostaviti dokazi) etpustiti (postoji nespoznatljivo U svemiru). Upravo ta napetost stvara tražilicu. Istraživanje nepoznatog i misterija stalno nas dovodi licem u lice s našim ignoriranje. Svemir o kojem znamo sve bio bi izuzetno dosadan. .
Znanost nije svedena na tehniku. Kroz svoje paradigme, svoje koncepcije svijeta i svoje pedagogije, nosi trag različitosti mašte čovječanstva .
Put doprenositi znanje Znanost i tehnologija mora se prilagoditi prema kulturi, jezik i oblik duhovnosti specifičan za svaku zemlju. Znanje znanstvenik nam ne govori kako ublažiti svoje unutarnje patnje, ni kako voditi svoj život. Ne govori o ljepoti ili ljubavi. Ova uloga vraća se u mozaik kultura, jezika i religija. Također je važno da budu informirane buduće generacije, pored zajedničke jezgre univerzalni znanstvenik, na kulturnu raznolikost, jezika i religija cijeloga svijeta.
Napredak današnja nas znanost usmjerava prema fenomenimameđuovisnosti, paradoksa, komplementarnost što su podaci koji dolaze prije s Istoka koji ima uvijek bio više holistički i manje redukcionistički na svoj način razumjeti svijet. Otkrivači kvantne mehanike poput Bohra i Heisenberg je otišao dalje od redukcionističkih metoda Newtona i Einsteina otvoriti znanost cjelovitijem pogledu na svijet promjenom paradigmi. Ainsi Bohr, zamisliti dualnost val/čestica svjetlosti i materijal je inspiriran Yin/Yang konceptom Orijenta .
I onda, još jedan pristup je sada moguć ; koja se temelji na logici odsutnosti kao svjedok prisutnosti. Misao, um, predmet, ne može biti objektivno ograničeni i stoga njihovu prisutnost ne treba tražiti uz njih ili u procesima, ali u nemogućnosti za procese od samoopravdati se. Vidi za ovu svrhu Gödelove teoreme .
Daleko od toga da postoji neuspjeh razuma, nepotpunost empirijskog subjekta označava a ponuđeni prostor, u srcu racionalnosti, do otkrivanja smisla .
Samo podučavanje zajedničke jezgre znanstvenog znanja, popraćeno znanjem i poštivanjem kulturne raznolikosti, može pogodovati dolasku univerzalnog humanizma koji bi pogodovao mir u svijetu .
102